Grenlandski morski pas (lat. Somniosus microcephalus) također je poznat i kao "pas spavač" zbog svoje letargične pojave i tromog kretanja. U bliskom je srodstvu sa pacifičkim psom spavačem (Somniosus pacificus).

 Ove dvije vrste žive sjevernije od bilo koje druge vrste morskih pasa. Grenlandski morski pas živi u hladnim vodama Sjevernog atlantika i Arktika iako je viđen i u vodama blizu Francuske i Portugala te u zaljevu St. Lawrence. U iznimnim slučajevima viđen je u Južnom atlantiku u blizini argentinskih i antarktičkih voda. Somniosus microcephalus obično živi na dubinama do 1200 m u vodama čija je temperatura od 1 do 12 ºC. U sjevernijim vodama tijekom zime, grenlandski pas često migrira prema obali u potrazi za toplijim vodama te ga se često može vidjeti pri površini.

 Tijekom ljeta se povlači u veće dubine (180-550 metara). Ukoliko se nađe u južnijim vodama, zadržava se u blizini podvodnih obronaka na dubinama od oko 1200 m

Morski psi (Selachimorpha) su kralježnjaci iz razreda hrskavičnjača. Dio su nadreda Selachimorpha. Pripadaju i u grupu elasmobranches, to jest riba čiji škržni otvori su u obliku proreza te, zajedno sa ražama, drhtuljama, listovima i sličnim životinjama čine podrazred Elasmobranchii.

Morski psi su mesožderi, a hrane se svime što je u blizini. Plivaju brzo, ali, za razliku od većine riba, nemaju riblji mjehur, pa moraju stalno plivati. Karnivorski morski psi uglavnom ne napadaju zubima, no većina
morskih pasa tijekom života izgubi mnogo zubiju; neki morski psi tijekom života izgube 30, 000 zubiju.

Veliki su od dvadesetak centimetara (pas pigmej) pa do 18 metara (gorostasna psina), iako postoje i nepotvrđeni izvještaji o gorostasnim psinama dugim čak 21 metar. Razmnožavaju se na tri načina: leženjem jaja (oviparnost), kočenjem živih mladunaca ili na način da se mladi morski psi razvijaju iz jaja, ali u tijelu majke, tako da se kote razvijeni. Na ovoviparni način također se kote neke raže.

Morski pas